Predjela

Predjela

Sama reč predjelo govori da je to prvo jelo koje se iznosi na sto.Svojim ukusom predjela treba u prvom redu da otvaraju apetit.Zato se mora paziti da ona budu pikantnog ukusa.Najčešće ih treba služiti u malim količinama,mada predjela ponekad mogu biti i snažnija i obilnija. Predjela su deo skoro svakog obeda.Služe se i u obične dane i za vreme praznika.Uglavnom se dele na hladna i topla predjela.Hladna predjela obuhvatala bi otprilike tri veće grupe hladne zakuske,hladna predjela i posna predjela koja su skoro uvek hladna.U hladne zakuske mogli bismo da uračunamo razne konzervisane ribe,kajmak,ajvar,aspik,ostrige.Zatim razne kobasičarske proizvode,kao što su šunka,parizer i kolenice.Hladna predjela bila bi sve vrste pripremanja: guščje džigerice,hladna jaja u svim oblicima,pihtije,sva predjela sa hladnim majonezom.Kao predjela možemo poslužiti maslinke,kiseo kupus sa uljem i paprikom,razne salate,marinat,ribu.
I topla predjela imaju nekoliko većih grupa: omleti,rolati,palačinke sa nadevima,zatim pudinzi od povrća,raznih mesa i sireva. U topla predjela došla bi još jedna veća grupa pita.Pite su se nekada služile samo na kraju obeda.Po mnogim našim kucama to je slučaj i danas.Ali sve češće pite se iznose kao prva jela.Mogli bismo da ih podelimo na nekoliko vrsta pite pečene u rerni,pite pržene na masti,kuvane pite i zalivene pite.

400 g rendanog apenceler sira ili drugog tvrdog,
8 belanaca,
so, biber po ukusu,
ulje za fritiranje.


Priprema:


Belanca umutiti u cvrst sneg i sa ostalim sastojcima pomesati. Ulje zagrejati, kasicicom vaditi masu i stavljati u ulje. Prziti 2 min sa svake strane. Servirati toplo ili hladno.