Glasanje za Đavolju varoš
5 posters
Glasanje za Đavolju varoš
ĐAVOLjA varoš je dospela na listu kandidata za sedam svetskih čuda prirode!
KAKO GLASATI
NA sajtu http://www.new7wonders.com treba kliknuti na zemljinu kuglu - pojaviće se mapa sveta. Na mapi treba kliknuti na Evropu i pojaviće se spisak od 31 kandidata, a Srbija je na devetom mestu.
Kada se klikne na Đavolja varoš, rock formation, Srbija, ispod kratkog opisa crvenim slovima piše „vote for djavolja varos“. Pošto mora da se glasa za još šest mesta na svim kontinentima, važno je nikako ne glasati za kandidata koji ima sufiks „rock formation“ poput Kapadokije. Nama nisu konkurencija vulkani, koralni grebeni, kanjoni i jezera, pa glasajte za njih da ne biste ugrozili Đavolju varoš.
KAKO GLASATI
NA sajtu http://www.new7wonders.com treba kliknuti na zemljinu kuglu - pojaviće se mapa sveta. Na mapi treba kliknuti na Evropu i pojaviće se spisak od 31 kandidata, a Srbija je na devetom mestu.
Kada se klikne na Đavolja varoš, rock formation, Srbija, ispod kratkog opisa crvenim slovima piše „vote for djavolja varos“. Pošto mora da se glasa za još šest mesta na svim kontinentima, važno je nikako ne glasati za kandidata koji ima sufiks „rock formation“ poput Kapadokije. Nama nisu konkurencija vulkani, koralni grebeni, kanjoni i jezera, pa glasajte za njih da ne biste ugrozili Đavolju varoš.
Re: Glasanje za Đavolju varoš
Tamo je predivno
Rin Tin Tin- Broj poruka : 15
Godina : 44
Location : Melenci
Datum upisa : 02.11.2008
Re: Glasanje za Đavolju varoš
A zashto se uopshte predeo zove Djavolja varosh?
Inache swidja mi se mesto.....skroz
Inache swidja mi se mesto.....skroz
macabra- Broj poruka : 16
Datum upisa : 20.11.2008
Kako je dobila ime Djavolja Varos..
Djavolju varoš nije stvorio sam djavo, mada izgledom odaje takav utisak, već je ona čudna formacija kamena u južnoj Srbiji koju je stvorila jaka vodena erozija okolnog zemljišta. Ona sadrži 202 zemljane piramide od kojih je svaka visoka izmedju 2 i 15 metara i široka izmedju 4 i 6 metara. Svaka od piramida ima svoju andesitnu kapu koja je štiti od dalje erozije. Koliko brzo nestanu tom brzinom se i javljaju ove naslage stena, pa su lokalci tom čudnovatom pojavom bili podstaknuti da ovom mestu daju ime Djavolja varoš, jer veruju da se ovakve promene dešavaju kada se demoni medjusobno bore za moć. Veoma čudni zvuci koje možete čuti u Djavoljoj varoši kada duva vetar su pomogli da ovo mesto dobije svoje strašno ime.
Izbor za sedam svetskih čuda prirode podsetio nas je da i u našoj blizini postoje prirodni fenomeni vredni pažnje. Reč je o lokalitetu Đavolja varoš smeštenom u blizini Kuršumlijske banje. Malo zapažen privlačio je tek nešto više od 2.000 turista godišnje. Dve godine nakon što je međunarodna organizacija Novih sedam svetskih čuda pokrenula izbor, Đavolju varoš posetilo je samo u 2008. oko 50.000 posetilaca.
Tokom prva dva kruga samog izbora, Đavolja varoš dobila je preko 10 miliona glasova i polufinalno takmičenje završilo je kao najbolje plasirani kandidat u grupi stena i formacija. Međutim to nije bilo dovoljno i sedmočlanoj komisiji da jedinog srpskog prestavnika svrsta među finaliste.
I pored toga, 202 kamene figure, dva izvora i lokalna vegetacija svakodnevno privlače nove turiste iz zemlje i inostranstva.
Nastanak neobičnih kamenih struktura vezuje se za mnoge legendarne priče vekovima prepričavane kod lokalnog stanovništva. Jedna od najrasprostranjenijih legendi je priča o skamenjenim svatovima. Naime miran život lokalnih žitelja zasmetao je Đavolu pa im je on spremio Đavolju vodu. Pivši tu vodu, žitelji su zaboravili rodbinske veze pa su odlučili da venčaju sestru i brata. Lokalna vila koja nije mogla da spreći venčanje zamolila je Boga za pomoć. Uslišivši njene molitve, prema predanju, Bog je okamenio svatove na putu do crkve.
U razgovoru sa studentom Rudarsko-geološkog fakulteta iz Beograda Anom Mladenović pokušali smo da saznamo koje su prirodne sile prouzrokovale nastajanje prirodnog fenomena koji je već 50 godina pod zaštitom države.
Zahvaljujući izboru sa 7 svetskih čuda prirode, Đavolja varoš postala je prepoznatljiv lokalitet u Srbiji. Šta zapravo čini kompleks koji je dobio više od 10 miliona glasova u prvim izbornim krugovim za Čudo prirode?. Kompleks u okviru Đavolje varoši čine stenovite figure, koje zauzimaju prostor oko 67 hektara. Takođe, osim ovih figura, na prostoru Đavolje varoši nalaze se dva izvora kisele mineralne vode, kao i netaknuto i lepo okruženje. Ceo ovaj kompleks nalazi se na planini Radan, blizu Kuršumlijske banje, oko 90 kilometara jugozapadno od Niša.
Kakve su sile zapravo prouzrokovale nastajanje 202 kamene figure neobičnog izgleda?
Pre oko 70 miliona godina, za vreme periode krede, na ovom području nalazio se vulkanski centar, u geološkoj literaturi poznat kao Timočka eruptivna oblast. Materijal od koga su izgrađene kamene piramide u stvari je nataloženi vulkanski materijal, koji je tokom erupcija izbacivan iz vulkana. Odlika ovog materijala (kao što je to slučaj i kod današnjih vulkana eksplozivnog tipa) je nepotpuna i slaba vezanost i granulometrijska heterogenost (odnosno da postoji velika razlika u veličini izbačenih komada). Dosta kasnije na području Đavolje varoši počeo je da deluje jedan egzogeni geomorfološki proces, proluvijalni proces, koji u stvari predstavlja proces spiranja materijala pod dejstvom povremenih tokova vode (koji nastaju za vreme obilnijih padavina). Erozija proluvijalnog procesa započinje stvaranjem jaruga, koje se sve više produbljuju, kada nastaju rđave zemlje (u geologiji poznate i po engleskom nazivu bad lands). Kako se erozija nastavlja, jaruge postaju sve šire, pa konačno između njih ostaju stenovite piramide, kao što je to slučaj kod figura Đavolje varoši.
Iako na prvi pogled izgledaju krho, Đavolje figure su zapravo vrlo postojane.
Postojanost figura u Đavoljoj varoši zapravo obezbeđuju tzv. kamene kape, odnosno stene veće čvrstine, koje se nalaze na vrhovima stenovitih piramida. One predstavljaju neku vrstu kišobrana, koji štiti figuru od direktnog dejstva atmosferskih padavina. Iz tog razloga figure se istanjuju samo pod dejstvom povremenih tokova vode, a ne i pod direktnim uticajem padavina.
Međutim, ni ove kamene kape nisu potpuno postojane. Poznato je da je jedna kapa sa figure pala. Uzrok tome je verovatno gubitak ravnoteže usled istanjenja same figure na kojoj je kapa stajala.
Po čemu se Đavolje figure razlikuju od sličnih geomorfoloških fenomena na Alpima i SAD gde su poznati kao Bašta bogova?
Figure Đavolje varoši se od sličnih pojava u svetu verovatno razlikuju po stenskom materijalu od koga su izgrađene. Retkost Đavolje varoši čini vulkanogeno-sedimentni sastav figura, što je uslovilo različit granulometrijski sastav, ali i pojavu stena različite čvrstine, pa se na vrhu piramida nalaze čvršće stene koje štite figuru. Slična pojava bila bi i u slučaju stenskog materijala transportovanog lednicima – takođe bi se na istom mestu mogle javiti stene različite veličine zrna. Međutim, da je taloženje materijala vršeno u moru ili jezeru, ni u kom slučaju ne bi nastale figure ovog tipa. U slučaju takve sedimentacije, najkrupniji komadi stena bili bi na dnu, dok bi se u vrhu našli sedimenti najfinije granulacije.
Svedoci smo činjenice da su šest od sedam čuda Starog sveta nestala delovanjem prirodnih i ljudskih faktora. Da li postoji opravdana sumnja da će se to desiti u Đavoljim figurama?
S obzirom na to da se Srbija ne nalazi u seizmički aktivnom području, očekivanja da će kamene figure biti oštećene dejstvom potresa nisu opravdane. Prema kartama intenziteta potresa, za povratni period od 500 godina, koje je izdradio Republički seizmološki zavod Srbije, u ovom području očekivan je potres intenziteta 7 stepeni po Merkalijevoj skali. Potresi ovog intenziteta nisu dovoljno jaki da razore kamene figure, mada verovatno mogu dovesti do poremećaja ravnoteže kamenih kapa koje se nalaze na vrhovima piramida.
Kada se govori o ljudskim faktorima, jedino što bi moglo štetiti piramidama Đavolje varoši, bilo bi potpuno uklanjanje vegetacije, što bi uzrokovalo intenzivniju eroziju proluvijalnog procesa, a samim tim i brže razaranje kamenih piramida (mada je to relativno spor proces).
Pored stenovitih formacija druga prirodna retkost u Đavoljoj varoši su i dva izvor vode; Đavolja juriza i Crveno Vrelo.
Da, u kompleksu Đavolje varoši nalaze se i dva izvora mineralne i jako kisele vode. Voda koja ističe iz izvora Đavolja voda ima pH 1.5 i mineralizaciju čak 15 g/l (mineralizacija pijaće vode ne bi trebalo da bude veća od 500 mg/l), dok je voda iz izvora Crveno vrelo nešto baznija i manje mineralizacije. Na ova svojstva vode utiče mineralni sastav izdanske zone. Voda, kao takva, ne bi trebalo da se koristi za svakodnevnu upotrebu (za piće). Vršena su istraživanja u cilju ispitivanja lekovitosti ove vode, ali ona još uvek nije dovoljno ispitana.
Svaka od piramida ima svoju andesitnu kapu koja je štiti od dalje erozije. Koliko brzo nestanu tom brzinom se i javljaju ove naslage stena, pa su lokalci tom čudnovatom pojavom bili podstaknuti da ovom mestu daju ime Djavolja varoš, jer veruju da se ovakve promene dešavaju kada se demoni medjusobno bore za moć. Veoma čudni zvuci koje možete čuti u Djavoljoj varoši kada duva vetar su pomogli da ovo mesto dobije svoje strašno ime.
Izbor za sedam svetskih čuda prirode podsetio nas je da i u našoj blizini postoje prirodni fenomeni vredni pažnje. Reč je o lokalitetu Đavolja varoš smeštenom u blizini Kuršumlijske banje. Malo zapažen privlačio je tek nešto više od 2.000 turista godišnje. Dve godine nakon što je međunarodna organizacija Novih sedam svetskih čuda pokrenula izbor, Đavolju varoš posetilo je samo u 2008. oko 50.000 posetilaca.
Tokom prva dva kruga samog izbora, Đavolja varoš dobila je preko 10 miliona glasova i polufinalno takmičenje završilo je kao najbolje plasirani kandidat u grupi stena i formacija. Međutim to nije bilo dovoljno i sedmočlanoj komisiji da jedinog srpskog prestavnika svrsta među finaliste.
I pored toga, 202 kamene figure, dva izvora i lokalna vegetacija svakodnevno privlače nove turiste iz zemlje i inostranstva.
Nastanak neobičnih kamenih struktura vezuje se za mnoge legendarne priče vekovima prepričavane kod lokalnog stanovništva. Jedna od najrasprostranjenijih legendi je priča o skamenjenim svatovima. Naime miran život lokalnih žitelja zasmetao je Đavolu pa im je on spremio Đavolju vodu. Pivši tu vodu, žitelji su zaboravili rodbinske veze pa su odlučili da venčaju sestru i brata. Lokalna vila koja nije mogla da spreći venčanje zamolila je Boga za pomoć. Uslišivši njene molitve, prema predanju, Bog je okamenio svatove na putu do crkve.
U razgovoru sa studentom Rudarsko-geološkog fakulteta iz Beograda Anom Mladenović pokušali smo da saznamo koje su prirodne sile prouzrokovale nastajanje prirodnog fenomena koji je već 50 godina pod zaštitom države.
Zahvaljujući izboru sa 7 svetskih čuda prirode, Đavolja varoš postala je prepoznatljiv lokalitet u Srbiji. Šta zapravo čini kompleks koji je dobio više od 10 miliona glasova u prvim izbornim krugovim za Čudo prirode?. Kompleks u okviru Đavolje varoši čine stenovite figure, koje zauzimaju prostor oko 67 hektara. Takođe, osim ovih figura, na prostoru Đavolje varoši nalaze se dva izvora kisele mineralne vode, kao i netaknuto i lepo okruženje. Ceo ovaj kompleks nalazi se na planini Radan, blizu Kuršumlijske banje, oko 90 kilometara jugozapadno od Niša.
Kakve su sile zapravo prouzrokovale nastajanje 202 kamene figure neobičnog izgleda?
Pre oko 70 miliona godina, za vreme periode krede, na ovom području nalazio se vulkanski centar, u geološkoj literaturi poznat kao Timočka eruptivna oblast. Materijal od koga su izgrađene kamene piramide u stvari je nataloženi vulkanski materijal, koji je tokom erupcija izbacivan iz vulkana. Odlika ovog materijala (kao što je to slučaj i kod današnjih vulkana eksplozivnog tipa) je nepotpuna i slaba vezanost i granulometrijska heterogenost (odnosno da postoji velika razlika u veličini izbačenih komada). Dosta kasnije na području Đavolje varoši počeo je da deluje jedan egzogeni geomorfološki proces, proluvijalni proces, koji u stvari predstavlja proces spiranja materijala pod dejstvom povremenih tokova vode (koji nastaju za vreme obilnijih padavina). Erozija proluvijalnog procesa započinje stvaranjem jaruga, koje se sve više produbljuju, kada nastaju rđave zemlje (u geologiji poznate i po engleskom nazivu bad lands). Kako se erozija nastavlja, jaruge postaju sve šire, pa konačno između njih ostaju stenovite piramide, kao što je to slučaj kod figura Đavolje varoši.
Iako na prvi pogled izgledaju krho, Đavolje figure su zapravo vrlo postojane.
Postojanost figura u Đavoljoj varoši zapravo obezbeđuju tzv. kamene kape, odnosno stene veće čvrstine, koje se nalaze na vrhovima stenovitih piramida. One predstavljaju neku vrstu kišobrana, koji štiti figuru od direktnog dejstva atmosferskih padavina. Iz tog razloga figure se istanjuju samo pod dejstvom povremenih tokova vode, a ne i pod direktnim uticajem padavina.
Međutim, ni ove kamene kape nisu potpuno postojane. Poznato je da je jedna kapa sa figure pala. Uzrok tome je verovatno gubitak ravnoteže usled istanjenja same figure na kojoj je kapa stajala.
Po čemu se Đavolje figure razlikuju od sličnih geomorfoloških fenomena na Alpima i SAD gde su poznati kao Bašta bogova?
Figure Đavolje varoši se od sličnih pojava u svetu verovatno razlikuju po stenskom materijalu od koga su izgrađene. Retkost Đavolje varoši čini vulkanogeno-sedimentni sastav figura, što je uslovilo različit granulometrijski sastav, ali i pojavu stena različite čvrstine, pa se na vrhu piramida nalaze čvršće stene koje štite figuru. Slična pojava bila bi i u slučaju stenskog materijala transportovanog lednicima – takođe bi se na istom mestu mogle javiti stene različite veličine zrna. Međutim, da je taloženje materijala vršeno u moru ili jezeru, ni u kom slučaju ne bi nastale figure ovog tipa. U slučaju takve sedimentacije, najkrupniji komadi stena bili bi na dnu, dok bi se u vrhu našli sedimenti najfinije granulacije.
Svedoci smo činjenice da su šest od sedam čuda Starog sveta nestala delovanjem prirodnih i ljudskih faktora. Da li postoji opravdana sumnja da će se to desiti u Đavoljim figurama?
S obzirom na to da se Srbija ne nalazi u seizmički aktivnom području, očekivanja da će kamene figure biti oštećene dejstvom potresa nisu opravdane. Prema kartama intenziteta potresa, za povratni period od 500 godina, koje je izdradio Republički seizmološki zavod Srbije, u ovom području očekivan je potres intenziteta 7 stepeni po Merkalijevoj skali. Potresi ovog intenziteta nisu dovoljno jaki da razore kamene figure, mada verovatno mogu dovesti do poremećaja ravnoteže kamenih kapa koje se nalaze na vrhovima piramida.
Kada se govori o ljudskim faktorima, jedino što bi moglo štetiti piramidama Đavolje varoši, bilo bi potpuno uklanjanje vegetacije, što bi uzrokovalo intenzivniju eroziju proluvijalnog procesa, a samim tim i brže razaranje kamenih piramida (mada je to relativno spor proces).
Pored stenovitih formacija druga prirodna retkost u Đavoljoj varoši su i dva izvor vode; Đavolja juriza i Crveno Vrelo.
Da, u kompleksu Đavolje varoši nalaze se i dva izvora mineralne i jako kisele vode. Voda koja ističe iz izvora Đavolja voda ima pH 1.5 i mineralizaciju čak 15 g/l (mineralizacija pijaće vode ne bi trebalo da bude veća od 500 mg/l), dok je voda iz izvora Crveno vrelo nešto baznija i manje mineralizacije. Na ova svojstva vode utiče mineralni sastav izdanske zone. Voda, kao takva, ne bi trebalo da se koristi za svakodnevnu upotrebu (za piće). Vršena su istraživanja u cilju ispitivanja lekovitosti ove vode, ali ona još uvek nije dovoljno ispitana.
Svaka od piramida ima svoju andesitnu kapu koja je štiti od dalje erozije. Koliko brzo nestanu tom brzinom se i javljaju ove naslage stena, pa su lokalci tom čudnovatom pojavom bili podstaknuti da ovom mestu daju ime Djavolja varoš, jer veruju da se ovakve promene dešavaju kada se demoni medjusobno bore za moć. Veoma čudni zvuci koje možete čuti u Djavoljoj varoši kada duva vetar su pomogli da ovo mesto dobije svoje strašno ime.
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
|
|